Osnovna škola Ljubljanica Zagreb

Obilazak su započeli ispred HNK-a (Hrvatskog narodnog kazališta), čija je monumentalna zgrada izgrađena u historicističkom stilu 1873. godine na južnom ulazu u grad, a projektirao ju je bečki arhitekt Hermann Helmer. Učenici su se slikali kraj fontane koja se nalazi na stražnjoj strani.

Nakon toga učenici su prošetali prekrasnim Šetalištem Vatroslava Jagića, koji se uređuje još od 19. stoljeća, obiluje autohtonim drvećem poput divljeg kestena, gorskog javora, smreke, ginka i lipe, a nalazi se u srcu barokne jezgre. Ime je dobilo prema hrvatskom jezikoslovcu Varaždincu - Vatroslavu Jagiću, koji je bio najmlađi član JAZU-a (u dobi od 28 godina), a kao srednjoškolski profesor objavio je Gramatiku jezika hrvatskog te knjige potrebne za nastavu staroslavenskog jezika.

Prošli su središnjim gradskim Korzom, kako lokalci nazivaju Trg kralja Tomislava, pogledali Gradsku vijećnicu te se uputili ka Franjevačkom trgu, koji je najstariji trg u gradu! Upravo na tom prostoru podignute su prve kuće u Varaždinu, a tamo se nalaze Franjevačka crkva sv. Ivana Krstitelja i samostan te kip Grgur Ninski Ivana Meštrovića, jednog od najvećih hrvatskih kipara 20. stoljeća. Iako postoje još dva slična kipa u RH, varaždinski je prva inačica tog spomenika. Sam kip teži 2600 kg!

Nakon što su učenici promotrili Franjevačku crkvu te za sreću dodirnuli zlatni palac Grgura Ninskog, proučili su jedan od skrivenih kutaka Varaždina: Anđelinjak  varaždinskog slikara Željka Prsteca. Radi se o instalaciji koja svjedoči da je Varaždin grad u kojem spavaju anđeli, a učenike je posebno oduševila.

Kako je Europa prepuna mjesta na kojima parovi svoje trenutke sreće obilježavaju zaključavanjem lokota i bacanjem ključa, tako i Varaždin nudi u Kranjčevićevoj ulici Krinolinu ljubavi. Učenici su pogledali skulpturu akademskog slikara Ivana Meseka, a potom se uputili u dogovoreni obilazak Gradske knjižnice i čitaonice „Metel Ožegović”, koja se tako zove prema osnivaču prve hrvatske čitaonice – Ilirske čitaonice (1848.). Ondje im je knjižničar Mario Štrlek pokazao novouređenu knjižnicu, nastalu tek prije 2 godine, koja se sada proteže na 3 kata. Učenici su vidjeli različite odjele, Zavičajnu zbirku Warasdiniensia u kojoj su pohranjeni i diplomski radovi prof. Toljan, najveću i najmanju tiskanu knjigu, kompaktuse u podrumu (klizne regale) te veliku dvoranu u kojoj se održavaju filmske projekcije i promocije knjiga.

U Muzeju anđela učenicima je kratko rečeno i nešto o našem Željku Prstecu, zahvaljujući kojem je Varaždin postao grad anđela.

Već na izmaku snaga učenici su htjeli nešto prizalogajiti, stoga sam ih vodila kroz Stančićev trg kako bismo mostom došli do Kule stražarnice, u potpunosti očuvanog ostatka obrambenog sustava feudalne utvrde izgrađene u 16. stoljeću u renesansnom stilu, a potom i do tvrđave Stari grad Varaždin. Izvana je to neosvojiva vojnička utvrda okružena dvostrukim opkopima u kojima se nalazio kanal rijeke Drave, zidovima debelim i do 2,5 metara te bedemima na kojima su nekad bili topovi, dok je iznutra renesansna aristokratska palača. Sama tvrđava nadograđivana je još od 13. stoljeća, sve do 19. st., a danas se u njoj nalazi Gradski muzej Varaždin. Nakon obroka uputili smo se s učenicima natrag u HNK, gdje su osvojili Zlatnu plaketu te ostvarili 3. mjesto u državi.

Učenici u pratnji ravnateljice Ani Bertović, prof. geo. i pov.,

i Dorotee Toljan, prof. hrvatskog jezika i školske knjižničarke

Kad je dodjela završila, konačno se otvorilo vrijeme posjete varaždinske Katedrale uznesenja Blažene Djevice Marije, jedne od najznačajnijih ranobaroknih sakralnih građevina u sjevernoj Hrvatskoj, a gradili su je od 1642. do 1646. isusovci, red koji je u Varaždinu otvorio i gimnaziju. Samu gradnju Katedrale financirao je grof Gašpar Drašković, stoga u podnožju visi obiteljski grb Draškovića. Za razliku od jednostavne vanjštine, unustrašnjost crkve ističe se svojom raskošnošću. Urešena je pozlaćenim štukom, rokoko motivima i brojnim ukrasima. Uz njih broji i šest pobočnih kapela koje su nekad imale svoje oltare, a danas su sačuvana tri. Varaždinac Blaž Grueber ukrasio je 1727. sakristiju stropnim i zidnim slikama koje su prvijenci baroknog iluzionističkog slikarstva u sjevernoj Hrvatskoj.

Fotografije i tekst: Dorotea Toljan,

prof. hrvatskog jezika i školska knjižničarka