U iščekivanju Božića
Autor: petar grcevic, 17. 12. 2009.
Došašće
Na blagdan sv. Barbare zasadili smo pšenicu. Kad zazeleni , postat će božićni ures. 
Predblagdansko vrijeme navelike se osjeća u našoj školi. Nalazimo se u vremenu DOŠAŠĆA, priprema za Božić. Blagdan Svete Katarine 25. studenog je početak toga perioda. Odlazilo na mise zornice, pripremamo se za veliki blagdan Božić. Izradili smo adventske vijence s četirima svijećama, a svaku ćemo adventsku nedjelju paliti jednu svijeću.
Slavimo blagdani Svetog Nikole i Svete Lucije
Sveti Nikola donosi darove dobroj djeci, a Krampus plaši zločeste. I na Svetu Luciju sijemo božićno pšenicu, je simbol plodnosti, novog života i obnove života.
Pšenica je ukras naših domova, škola. Ukrasit ćemo je hrvatskim bojama - crveno-bijelo-plavom trobojnicom, a unutar nje stavit ćemo jabuka ili svijeću. Ako pšenica bude gusta i zelena, biti će bolja ljetina naredne godine. Poslije božićnih blagdana pšenicu se davalo pticama da se taj sveti dio Božića ne bi uništio.
Badnjak znači "bdjeti" budući da se na taj dan bdjelo čekajući Isusovo rođenje. Na Badnjak ćemo rano ustajati, napraviti božićni objed, pospremiti dom i spraviti nemrsnu hranu za večeru, budući da se na Badnjak posti. Nakon večere ići ćemo na tradicionalnu misu, tzv. polnoćku, na kojoj bi se dočekao Božić.
Badnjak i slama, božićno drvce
Nekad se dan prije Božića u kuću unosila tri velika panja, koja simboliziraju Sveto Trojstvo i postavljala pored ognjišta. Badnjakom se nazivao i samo jedan veliki panj ili pak velika zelena grana, koju se obično prislanjalo uza zid, bilo s vanjske, bilo s unutarnje strane doma. U kuću je obično otac obitelji unosio slamu koju bi se rasprostrlo po podu, simbolizirajući
Isusovo rođenje u staji na slami. Na Badnjak kitimo i božićno drvce.
Premda je kićenje božićnog drvca stari običaj, u hrvatskim krajevima on nije bio raširen sve
do sredine 19. stoljeća . Ispod drvca stavit ćemo jaslice.
Božić
Na polnoćku na sam Badnjak ići ćemo na misu na kojoj ćemo dočekati Božić, zatim na ranojutarnju misu zornicu, tzv. malu misu gdje ćemo se pričestiti, a na poldanicu ili velu misu ići ćemo po danu.
Za božićni ručak objedovat ćemo meso, razne pečenke, kruh, hladetinu, peciva i brojna druga jela.
Poslije ručka čestitat ćemo rodbini i prijateljima, a potom ostalim mještanima.
.jpg)
.jfif)
