Osnovna škola Ljubljanica Zagreb

USPOMENE /NA/ JEDNOG BANA - OSTAVŠTINA JELAČIĆ

U HRVATSKOM POVIJESNOM MUZEJU

 USPOMENE NA JEDNOG BANA

Ostavština Jelačić u Hrvatskom povijesnom muzeju

U povodu 150. obljetnice smrti bana Josipa Jelačića (1801. – 1859.) Hrvatski povijesni muzej predstavlja brojem najveću i jednu od najvažnijih obiteljskih ostavština koja se čuva u zbirkama muzeja. Riječ je o Ostavštini plemićke, barunske i grofovske grane druge loze Jelačić, Ostavštini koja svoj muzejski život započinje u prvim godinama djelovanja Narodnog muzeja u Zagrebu, i svojim najvećim dijelom svjedoči o životu i ulozi bana Josipa Jelačića.

Josip Jelačić (Petrovaradin, 16. listopada 1801. – Zagreb, 20. svibnja 1859.), krajiški časnik, zapovjednik banskih pukovnija i ban Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, djelovao je u vremenu nacionalnih pokreta i revolucionarnih previranja te početaka oblikovanja modernoga građanskog društva. Kao ban Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, civilni upravitelj Dalmacije i Rijeke i zapovjednik krajiških pukovnija nakratko je 1848. formalno ujedinio sve hrvatske zemlje unutar Habsburške Monarhije. Manifestaciju Jelačićeva javnog djelovanja u cilju razvoja nacionalnih, kulturnih i prosvjetnih institucija, djelovanja jedino mogućeg u razdoblju Bachova apsolutizma, predstavlja banov osobni poklon Muzeju 1856. godine. Naime, poklonivši svoj portret Narodnom muzeju Jelačić ne samo što je svojim vlastitim primjerom želio ukazati na važnost očuvanja baštine, već je na neki način inicirao i buduće formiranje Ostavštine Jelačić.

Ostavština Jelačić u Hrvatskom povijesnom muzeju nastajala je kroz duže razdoblje i danas sadrži oko 700 raznovrsnih muzejskih predmeta koji su pripadali banu i članovima njegove obitelji. Ostavština se formirala postupno i to najprije darovima same obitelji Jelačić. Osnovu Ostavštine čine predmeti koje su članovi obitelji za života darovali ili kao cjelinu namijenili Arheološko-historičkom narodnom muzeju u Zagrebu, a najveći je dio tih predmeta pristigao u Muzej 1937. godine otkupom Ostavine Anke Jelačić, kćerke banovog mlađeg brata Jure i posljednje nasljednice Novih Dvora.

Više od 300 raznovrsnih predmeta (od kraja 18. do početka 20. stoljeća) odabranih za izložbu predstavljeno je ambijentalno (prema sačuvanim fotografijama nastalim dvadesetih godina 20. stoljeća), kao obiteljska uspomena na bana, a koje su banovi nasljednici brižno čuvali na obiteljskom dobru Novi Dvori. U kronološko-tematskoj strukturi izložbe Ostavština je predstavljena biografski s težnjom da bude sveobuhvatna u prikazu banova života, sudbine Novih Dvora nakon njegove smrti te banove prisutnosti u hrvatskom društvu do današnjih dana.

„Moje ime pripada povijesti. Ona će pisati o meni, ali o onome što se krilo u mom srcu neće ništa kazati.“

Riječi su to Josipa Jelačića potkraj života, koje kao da je uputio svojim kritičarima svjestan važnosti i dalekosežnosti svoje uloge u hrvatskoj povijesti, ne sluteći da će postati legendom.

Autorica izložbe i pratećeg kataloga je Andreja Smetko, voditeljica Zbirke predmeta iz svakodnevnog života.
Kustosica izložbe je Matea Brstilo Rešetar, voditeljica Zbirke heraldike i sfragistike.
Autorica likovnog postava je Nikolina Jelavić Mitrović.