Naša učenica u HNK-ovu „Spartaku”!
Autor: Dorotea Toljan, 7. 2. 2023.
Ponosno čestitamo našoj Neli Čorko, učenici 5. a razreda koja je ujedno i učenica prvog razreda u Školi za klasični balet Zagreb, na uspješno odigranoj premijeri Spartaka 27. siječnja 2023. u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu! Spartak je jedno od najpoznatijih djela Arama Hačaturjana, skladatelja iz Gruzije, koji je svoj stil izgradio spojivši armensku folklornu glazbu te novije zapadnoeuropske skladateljske tehnike. Baletna predstava praizvedena je 50-ih godina prošlog stoljeća, a prati pothvate Spartaka, vođe pobune robova protiv Rimljana poznate kao Treći robovski ili Gladijatorski rat, odnosno Spartakov rat prema Plutarhu. „U svijetu baleta Spartak je Hačaturjan kao što je Labuđe jezero Čajkovski”, govori koreograf i autor glazbene strukture Jiří Bubeníček, kojemu je ovo prvi susret s ovim baletom koji je zamislio na posve nov način, do sada neviđen. Više o samoj predstavi u nastavku.
.JPG)
.jpg)
.JPG)
Nela Čorko kao Postumija
O početcima baletne predstave
Ovaj posljednji Spartakov ustanak jedini je izravno zaprijetio srcu Rimske Republike, no baletna priča uzima znatnu slobodu u prenošenju povijesnih zapisa. Hačaturjan je baletnu predstavu Spartak skladao 1954. godine, a iste je godine za nju nagrađen i Lenjinovom nagradom. Praizvedba bila je u Kazalištu Kirov u Lenjingradu (današnjem Marijinskom kazalištu u Sankt Peterburgu) 1956. godine i tada je predstava izvedena u nekonvencionalnoj koreografiji Leonida Jakobsona koja je prekršila sve kanone klasičnoga baleta. Godine 1958. koreograf je Igor Moisejev, dok 1968. preuzima Jurij Grigorovič, čija je produkcija baletu donijela najveću popularnost.
Zagrebačka premijera 2023. godine
Zagrebački Balet Spartaka dosad nikad nije izveo kao cjelovito baletno djelo, stoga je ovo prvo cjelovito uprizorenje ovoga baletnog djela na našoj pozornici, i to na temelju posve novog libreta.
„Nisam se ugledao na ranije verzije, oslonio sam se na roman Raffaella Giovagnolija. Otkrio sam, naime, da su se svi prijašnji koreografi služili libretom koji se nije oslanjao na tu knjigu, tako da sam se vratio izvornoj priči, likovima i odnosima između njih i napisao sa svojom suprugom Nadinom Bubeníček Cojocaru posve nov libreto, a glazba je organizirana na potpuno nov način. Nikada do sada ovaj balet nije tako zvučao i izgledao. Na primjer, u svim dosadašnjim verzijama Spartak je zaljubljen u ropkinju, međutim, u knjizi je riječ o liku Valerije koja je udana za rimskog vladara, a Spartak ima aferu s njom. Dakle, nije ropkinja, nego jedna jako bogata žena. Tako je u knjizi”, tumači Jiří Bubeníček, višestruko nagrađivan češki plesač i koreograf rođen u Poljskoj.
Prof. Dorotea Toljan
Izvori
1. Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu. Spartak. Zagreb. https://www.hnk.hr/hr/balet/predstave/spartak/ (pristupljeno 7. veljače 2023.).
2. Peritz, Romina. 2023. Bili smo na probi 'Spartaka', pravi je vizualni spektakl: 'Nikada do sada ovaj balet nije tako zvučao i izgledao'. Jutarnji list. Zagreb. https://www.jutarnji.hr/kultura/kazaliste/bili-smo-na-probi-spartaka-pravi-je-vizualni-spektakl-nikada-do-sada-ovaj-balet-nije-tako-zvucao-i-izgledao-15299319?fbclid=IwAR3Tfy1NFDD1Y_dEAl-k5UcdRs-svIidttbzv-CoOsuU2v1xhCitpxrfH54 (pristupljeno 7. veljače 2023.).
.jpg)
.jfif)
